Grad za sve nas - a prije svega za djecu

Grad za sve nas - a prije svega za djecu

30.04.2021.

Jasno je da stvari s obrazovanjem i brigom za najmlađe stanovnike našeg grada nisu idealne - zvuči kao fraza, ali djeca moraju biti prva briga. Sustav odgoja i obrazovanja koji nudim Zagrebu temelji se na dobrim iskustvima hrvatskog školstva, ali i na korištenju pozitivnih iskustava zemalja koje prednjače u kvaliteti obrazovanja. Obrazovana i stručna radna snaga temelj je svakog snažnog gospodarstva, a ulaganje u obrazovanje uvijek najisplativije ulaganje.

A obrazovanje danas počinje već s jaslicama i vrtićima. Iako ih statistički ima dovoljno na razini grada, u stvarnosti u brojnim gradskim četvrtima nedostaje jaslica i vrtića ili su kapaciteti postojećih premali, kao što su Novi Zagreb istok – Veliko polje, Novi Zagreb zapad – Sv. Klara, Žitnjak – Borovje, Stenjevec, Trešnjevka jug, Trnje, Črnomerec i ostali. Na to se nadovezuje problem prevelikih jaslićkih i vrtićkih grupa s premalim brojem odgajatelja, te naročito izražen problem radnog vremena jaslica i vrtića, naročito za roditelje koji rade u smjenama.

Kao prvo, vrtići i jaslice trebaju biti besplatni za sve građane. Naše su preliminarne procjene da bi gradske financije bez problema podnijele ukidanje plaćanja jaslica i vrtića već od jeseni 2021., a to je u skladu s pronatalitetnim politikama koje zastupamo.

Upise treba reogranizirati i uskladiti s upisima u školu, a radno vrijeme reorganizirati. Nadalje, neobjašnjivo je da je upis djece u vrtiće i jaslice usklađen sa školskom godinom - djeca se rađaju bilo kad tijekom godine! Brojni roditelji imaju probleme - prekinuti rodiljni dopust ranije kako bi se dijete moglo upisati ili ga ostavljati na čuvanje nekome mjesecima po isteku dopusta dok ne dočeka početak "vrtićke godine"?! Neki nemaju ni kome ostaviti dijete, pa po isteku rodiljnog dopusta koriste bolovanja i godišnje odmore dok djeca ne krenu u jaslice! Djeca se moraju moći upisati u vrtiće i jaslice bilo kada tijekom školske godine - ukidanjem važećeg nelogičnog načela, roditeljima bi se uvelike olakšao problem čuvanja djece.

Pobrinut ćemo se da jaslice i vrtići rade dvosmjenski, zbog roditelja koji rade u smjenama ili im radno vrijeme zalazi u poslijepodnevne termine, ili dugo putuju od posla do kuće. Nije prihvatljivo da s tom djecom ostaju odgajatelji u dežurstvima, što je slučaj sa svim predškolskim institucijama u gradu, jer se kod djece stvara osjećaj napuštenosti. Relativno mala ulaganja u veći broj odgajatelja, donijela bi gradu i mališanima veliku korist.

Čest je slučaj u gradu Zagrebu da su neke predškolske ustanove prenapučene djecom, dok su druge poluprazne. Presudno je povećati kapacitete postojećih prenapučenih institucija nadogradnjom ili ih rasteretiti izgradnjom novih vrtića. Te će se mjere provoditi u bliskoj suradnji s više gradskih službi. Roditeljska bezbrižnost koja bi se tom mjerom postigla neusporediva je sa stresom koji mladi roditelji doživljavaju strahujući hoće li uspjeti osigurati mjesto za svoje dijete. Povrh toga, u povećanju kapaciteta predškolskih institucija treba voditi brigu i o budućem razvoju određenog dijela grada, o budućim potrebama shodno urbanizaciji i na taj način osigurati roditeljima da će se u istu predškolsku ustanovu moći upisati i njihova buduća djeca!

Pritom, kod prostornog planiranja novih kapaciteta ćemo gledati da svako dijete može biti dopraćeno u vrtić pješice - dakle, da mu vrtić nije dalje od 1,5 km od mjesta stanovanja, ako je ikako moguće. To , ne samo pomoći djeci i roditeljima, nego i smanjiti prometne gužve u gradu.

No, nakon vrtića slijedi - osnovna škola. Organizacija osnovnog i srednjeg obrazovanja u gradu Zagrebu u pravilu u dvosmjenskom, a ponekad i u trosmjenskom radu s djecom nije samo loša, već je i štetna! Tijekom boravka u školi, djeca u pravilu nemaju osiguran kvalitetan rekreativni sportski program ni adekvatnu prehranu, a sva briga o djeci izvan školskih termina prepuštena je roditeljima, što ponekad za djecu znači prepuštenost samima sebi kad oba roditelja rade. Nadalje, djeca znatan dio vremena provode u izvanškolskim aktivnostima, od stranih jezika i glazbenih škola do sporta, a briga o tome je u potpunosti prepuštena roditeljima. Pri učenju su također prepušteni sebi.

Zato predlažemo žurnu i sveobuhvatnu reorganizaciju cjelokupnog školskog sustava u gradu Zagrebu: Prije svega, uvođenjem koncepta cjelodnevne nastave uz obvezno uključivanje svih aktivnosti i učenja u vrijeme boravka djeteta u školi. Za to je potrebno nadograditi postojeće, ili izgraditi nove škole i opremiti ih svim potrebnim.

Uz uvođenje cjelodnevne nastave, i uređenje i opremanje svih škola prema jedinstvenom standardu, uvest ćemo i centre izvrsnosti za darovite učenike. Neshvatljivo je da u Hrvatskoj i Zagrebu praktički ne postoji sustav detektiranja i praćenja darovite djece, malih genijalaca - oni su ti koji Hrvatsku mogu podignuti i učiniti boljim mjestom u budućnosti! Centar izvrsnosti djelovao bi u suradnji nastavnika i profesora s posebno nadarenom djecom iz svih gradskih škola u adekvatno opremljenoj ustanovi, po načelu mentorskog rada, a uz profesionalnu suradnju sa stručnjacima iz pojedinih područja, strukovnih udruga, visokih škola i fakulteta, prema dobnim skupinama nadarene djece.

Pristupilo bi se i razvoju koncepta uvođenja vaučera za upis djece u glazbene škole, kako bi se to omogućilo svoj djeci u gradu Zagrebu. Slični vaučeri uveli bi se i za bavljenje sportom! Cilj je Domovinskog pokreta da djeca steknu naviku bavljenja sportom ili umjetnošću, a bez tereta za kućni budžet.

Aktivno ćemo poticati osnivanje školskih sportskih klubova i njihova gradska natjecanja, a preduvjet za osnivanje takvih sportskih klubova bilo bi uređenje postojećih i izgradnja novih sportskih kapaciteta u krugu svake škole. U smislu racionalizacije sredstava bilo bi poželjno unaprijed planirati izgradnju škola i njihovo prostorno pozicioniranje na način da više škola koristi istu sportsku dvoranu, a da se pritom zadrži princip da djeca do škola i dvorana mogu doći - pješice.