Imamo rješenje za promet u Zagrebu, zeleno, provedivo i cijenom prihvatljivo

Imamo rješenje za promet u Zagrebu, zeleno, provedivo i cijenom prihvatljivo

23.04.2021.

Domovinski pokret kao prioritetan problem u Zagrebu vidi promet. No, on je u metropoli kojoj gravitira pola Hrvatske baziran gotovo isključivo na cestovnom prometu, koji ne može zadovoljiti današnje, a još manje buduće potrebe. Cestovni prijevoz jednostavno nema dovoljne kapacitete za grad veličine Zagreba, a javni je nedovoljno razvijen. O gradnji metroa govori se desetljećima, no on u ovom trenutku nije realna opcija, već samo predizborna priča koja se izvlači po potrebi.

Zato Domovinski pokret težište stavlja na razvoj željezničkog prometa, koji bi trebao postati okosnica prometnog sustava grada, s kojeg bi putnike dalje do odredišta preuzimali autobusi i tramvaji. Time bi se spriječilo zagušenje gradskog središta automobilima, osigurao bi se čišći zrak i omogućila prenamjena prostora u središtu za bicikliste i pješake.

Time bi se smanjilo vrijeme provedeno u prometu i potrošnja skupih energenata. Danas je brzina tramvaja u Zagrebu u prosjeku tek 13 km/h, a autobusi koriste automobilske koridore koji su zagušeni. Usto, danas je 80 posto prometnih površina u gradskom središtu namijenjeno za promet i parkiranje osobnih vozila, a popunjenost parkirališta gotovo stopostotna - pronaći parkirno mjesto u centru je gotovo nemoguće.

Što učiniti brzo?

Neka rješenja zahtijevaju dulji rok, no postoje i stvari koje se mogu provesti vrlo brzo, a jedna od njih je i ažuriranje linija gradskog prijevoza, što nije napravljeno 30 godina. U međuvremenu, neki dijelovi grada su izrazito narasli, neki izgubili na važnosti, a javni promet to nije pratio.

Za početak, potrebno je uskladiti i integrirati javni prijevoz na svim razinama sa željeznicom, uključujući vozni red autobusa i tramvaja, te osigurati uvjete za intenzivnije korištenje već postojećih željezničkih linija. Također, u kratkom je roku moguće i potrebno izraditi plan potpune dekarbonizacije javnog prijevoza do 2030. godine, te povezati zračnu luku "Dr. Franjo Tuđman" s postojećom željezničkom prugom koja je od nje udaljena manje od 3 km.

Također, Škoro namjerava napraviti ono što je Bandić godinama samo obećavao, povezati Malešnicu i Špansko na tramvajsku mrežu, kao jedan od gradskih prioriteta u području prometa. Sva krajnja odredišta javnog prostora trebala bi dobiti park&ride parkirališta, gdje bi bilo moguće ostaviti automobile i produžiti javnim prijevozom prema centru. Također, namjerava spojiti tramvajske pruge Črnomerec – Horvaćanska, Dubrava – Ulica grada Gospića, te Črnomerec – Horvaćanska - Dubrava – Ulica grada Gospića - KB Dubrava - Sarajevska. Što se cestovnog prometa tiče, uklonili bi se i nepotrebni uspornici kojih je pun grad, te riješio problem šahtova uvođenjem standarda za njih, među brojnim ostalim rješenjima. Jedno od njih je i uvođenje regulacije po sistemu zelenog vala na Vukovarskoj, Branimirovoj, Maksimirskoj, Bologni, Heinzelovoj, Radničkoj, Držićevoj, Zvonimirovoj, na avenijama Vukovar i Dubrovnik, što bi svakako ubrzalo cestovni promet.

Srednjoročno, cestovni promet namjerava ubrzati denivelacijom na tri mjesta ispod pruge koja siječe grad,  te denivelacijom svih križanja na Slavonskoj / Zagrebačkoj / Ljubljanskoj i uvođenjem centralnog sustava nadzora i upravljanja prometom.

Izgradila bi se u tom roku i primarna i sekundarna biciklistička mreža, te izmjestio terminal u Dupcu kako bi se integrirao sa željeznicom. Ona bi, pak, dobila drugi kolosijek prema gradovima u blizini Zagreba, poput Karlovca, Krapine, Siska i Ivanić-Grada, što bi se, pak, kao i denivelacija pruge, započelo u srednjoročnom razdoblju, a tu bi počele i pripreme za izgradnju obilazne teretne pruge, kako bi se ona kroz grad rasteretila za isključivo putnički promet. Započelo bi i produljenje tramvajske pruge od Črnomerca do Vrapčanske.

Sve to dugoročno treba poslužiti preusmjeravanju gradskog prometa u javni sustav prijevoza sa željeznicom kao kralježnicom prometnog sustava, obzirom da ona ionako već postoji i povezuje zapad i istok grada, što je svakako najekonomičnije rješenje, mnogo ekonomičnije od nerealnih prijedloga o metrou. Svi gradski autobusi bi s vremenom prešli na električni pogon, a cestovni bi se promet rasteretio gradnjom Jarunskog mosta i u konačnici izgradnjom sjeverne obilaznice. No, kao preduvjet za njenu izgradnju, odmah bi se krenulo u realizaciju kvalitetne veze između Ksavera i Britanca te spoja ulice R. Kolaka sa Sesvetama.

Naravno, s vremenom bi centar grada bio otvoren samo za automobile bez štetnih emisija, i poticala bi se njihova kupnja. Destimuliralo bi se, pak, parkiranje na ulici, gradnjom novih garaža, pri čemu bi prioritet bile jeftinije nadzemne, pred vrlo skupim podzemnima, naročito izvan strogog centra grada, ali i definiranjem novih uvjeta za dobivanje i korištenje povlaštenih karata, uz ograničavanje mogućnosti dobivanja povlaštenih karata za one koji imaju parkirališno mjesto.

Također, sigurnost djece, smatraju u DP-u, nije na zadovoljavajućoj razini. Naročito u nekim dijelovima grada, poput podsljemenske zone, gdje djeca često nemaju osiguranu adekvatnu pješačku vezu prema školi - a isto tako, spojila bi se postojeća biciklistička infrastruktura u logičnu funkcionalnu cjelinu: postojeće su biciklističke staze neadekvatno izvedene, imaju previše prepreka i nisu kontinuirane.

U Domovinskom pokretu računaju da bi boljim prometnim sustavom bilo moguće svaki dan uštedjeti čak sto tisuća čovjek-sati, od čega se više od pola odnosi na zaposlene osobe. Drugim riječima, osjetno bismo manje vremena provodili u prometu. No, kako zasad ne postoji definirana jasna politika razvoja, niti izrađena temeljna dokumentacija za razvoj cjelovitog prometnog sektora (uz određene parcijalne iznimke), potrebno je krenuti od gotovo samog početka. Tko bi to sve platio? U Domovinskom pokretu kažu, s obzirom na vrlo visoku cijenu takvih infrastrukturnih zahvata, nužno bi bilo uključiti fondove Europske unije namijenjene poboljšanju cestovnog prometa, iz kojih je moguće povući vrlo velike iznose, ali to do sad, na žalost, nije bio slučaj.

U konačnici, cilj je zeleniji grad, dekarboniziran i oslonjen na brži javni prijevoz, umjesto automobila i gužvi koje oni stvaraju.