Miroslav Škoro: Stat ćemo na kraj korupciji, klijentelizmu i nepotizmu

Miroslav Škoro: Stat ćemo na kraj korupciji, klijentelizmu i nepotizmu

13.04.2021.

Škoro kreće u kampanju za gradonačelnika pod sloganom "Grad za sve nas". Miroslava Škoru od glavnih protukandidata -  s izuzetkom HDZ-ovog Davora Filipovića - razlikuje što je doktorirao ekonomiju. SDP-ov Klisović je pravnik i diplomat, dok je Tomislav Tomašević studirao političke znanosti te ekologiju i razvoj društva. Nedavno je Domovinski pokret grada Zagreba objavio detaljan program te stranke za predstojeće lokalne izbore, a karakteristično je za njega što se razlikuje od onog favorita izbora Tomaševića u nekoliko bitnih stavki - prvenstveno po tome što se oslanja na jačanje privatnog sektora, dok Tomašević preferira onaj - javni, koji je ujedno i motor korupcije.

DP navodi kako broj zaposlenih u gradu Zagrebu iznosi 39,4 % od broja ukupno zaposlenih u Hrvatskoj, dok je udio Zagreba u ukupnim prihodima hrvatskoga gospodarstva čak 51,3 %. Drugim riječima, Zagreb nosi, financijski, više od polovice hrvatske ekonomije. Zagreb, primjećuju u DP-u, s jedne strane nudi obrazovanu radnu snagu, rastuće je turističko središte, ima razvijene visokotehnološke sektore i nudi velik broj specijaliziranih poslovnih usluga, no s druge strane, Zagrebu nedostaje razvojna strategija, gradska imovina leži uglavnom neiskorištena, ne postoje prometno povezane poslovne zone i poslovna infrastruktura - i, kao i u ostatku Hrvatske, vrlo je razvijena siva ekonomija. Usto, učinak gospodarskih mjera ne prati se sustavno, a problem je i ulična šinska mreža.

Reforma gradske administracije i njezina digitalna transformacija, kakva je provedena u ostalim postkomunističkim gradovima istoka Europe, osnovni je preduvjet za gospodarski razvoj grada. Predlažu zamjenu velikog broja gradskih ureda koji se bave gospodarstvom jednim, integriranim, Gradskim uredom za gospodarstvo, poduzetništvo i EU fondove, u kojem će educirani djelatnici s iskustvom i osjećajem za realnu ekonomiju raditi na digitalnoj i projektno-savjetodavnoj platformi. Cilj je smanjenje udjela proračunske potrošnje, smanjenje parafiskalnih nameta i poreza kako bi se pomoglo rastu gospodarstva, privatnog sektora i većim prihodima kućanstava.

Rak ranom cijele Hrvatske, pa i Zagreba, smatraju korupciju, privatizacijski i gospodarski kriminal, klijentelizam i nepotizam, te smatraju da je nužna decentralizacija gradske uprave i financija. Prilikom planiranja poreza, na umu će, zato, kažu, imati prvenstveno financijsko rasterećenje građana grada Zagreba – njihovi troškovi moraju padati.

Kao protutežu nude promoviranje privatnog poduzetništva kao promjenu paradigme bujanja javnog sektora, zbog socijalističkog tipa upravljanja i porasta broja građana koji ovise o plaćama iz javnih izvora.

Zato je, međutim, kažu, potrebna jača poduzetnička infrastruktura pa stoga planiraju u GUP uvrstiti izgradnju "poreznih oaza" u kojima bi Grad pripremio svu potrebnu dokumentaciju i infrastrukturu (komunalne priključke, ceste, internet, pripadajuće uslužne djelatnosti) te bi ih ponudio poduzetnicima u koncesiju po povoljnim uvjetima za izgradnju proizvodnih pogona. Žele privući tehnološki sektor, softversku industriju, i onu auto dijelova, a to namjeravaju poduprijeti osnivanjem gradske financijske institucije, fonda ili banke, koja bi, ne samo smanjila troškove financiranja samo grada, nego i pomogla gradskim poduzetnicima u realizaciji projekata i zapošljavanju.

Kažu, i potkrepljuju podacima, da Grad nije od članstva Republike Hrvatske u Europskoj uniji imao naročite koristi, jer u zanemarivoj mjeri sudjeluje u pripremi, prijavi i provođenju EU projekata. Za razliku od pojedinih hrvatskih gradova gdje gradski projekti financirani iz EU fondova predstavljaju velik udio u odnosu na gradski proračun, poput Šibenika, Grad Zagreb do danas, nakon osam godina članstva RH u EU, još uvijek nema jasan politički stav prema projektima financiranim iz EU fondova. Bez obzira na pojedine projekte financirane iz EU fondova (prometni rotor Remetinec, nabavka autobusa za javni gradski prijevoz, dnevna bolnica Sv. Duh), činjenice pokazuju da Grad Zagreb ekonomski i društveno-politički neobjašnjivo malo sudjeluje u EU projektima i time propušta priliku razviti se u moderan grad europskog standarda.

Na kraju, osobitim problemom smatraju stanje u Zagrebačkom holdingu, instituciji sa 7.877 zaposlenih bez društava s ograničenom odgovornošću, dok računajući i njih premašuje 11.400 zaposlenih! A Holding je u stopostotnom vlasništvu grada. Tu su, u tom broju zaposlenih, pored zaposlenika samog Holdinga, i oni zaposleni u ZET-u, Gradskim ljekarnama, Plinari, Vodoopskrbi, i tako dalje.

Stoga, u prva tri mjeseca ne namjeravaju dirati u strukturu Holdinga, ali namjeravaju u prvom koraku provesti javne natječaje za sve više pozicije - direktore, članove uprava i nadzornih odbora), bez gledanja stranačkih iskaznica i isključivo po stručnim kriterijima. No, na dulji rok, namjeravaju ga transformirati u suradnji s ekonomskim stručnjacima, ali bez eksperimentiranja koje bi ugrozilo njegovo funkcioniranje. Svrha je, kažu, reorganizirati ga prema poslovnim procesima, a ne prema zaposlenicima. Poseban problem u poslovanju Zagrebačkog holdinga d.o.o. vide u tzv. političkom kadroviranju, umjesto zapošljavanja najboljih kandidata na tržištu, a za provedbu toga kao ključnu vide političku volju nove gradske administracije da se pomoću dostupnih financijskih sredstava iz fondova EU provede sveobuhvatan projekt digitalizacije javnih usluga, dostupnosti javnih usluga po mjeri građana, racionalizacije poslovanja, povećanja kvalitete gradskih usluga, i smanjenja cijena gradskih usluga.

Transformacija poslovanja skupog Zagrebačkog holdinga omogućila bi novi gospodarski zamašnjak za malo i srednje poduzetništvo te zapošljavanje mladih stručnjaka iz različitih sektora gospodarstva. Svjesni su kako sastavnice Zagrebačkog holdinga koje ne posluju na slobodnom tržištu nego pružaju monopolističku javnu uslugu, ne sadrže u svojoj kulturi poslovanja razumijevanje važnosti procesa racionalizacije i razvoja, opet zbog iste političke paradigme po kojoj se svi nastali dugovi pokrivaju iz gradskog proračuna, a gradska društva koriste kao garancija za nova kreditna zaduženja. Stoga, kažu, Zagrebački holding d.o.o predstavlja poslovno neodrživ, neučinkovit i iracionalan sustav poslovanja, kojim se cijena javnih usluga za građane povećava, a njihova kvaliteta smanjuje, i potrebna je racionalizacija tog sustava. No, ona, kažu, ne bi podrazumijevala smanjenje broja zaposlenih, već prije svega pojeftinjenje javnih usluga uvođenjem novih tehnologija i pojednostavljivanjem poslovnih procesa.

Domovinski pokret u gospodarskom će se smislu koncentrirati na još uvijek postojeće prednosti grada Zagreba u odnosu na druge europske gradove, ali naglašavaju da je i uzrok i posljedica gospodarskih problema nedosljednost, odnosno neprovođenje strategije razvoja gospodarstva, što je neodrživ model upravljanja gradom Zagrebom. Zaključno, Grad Zagreb nije u mogućnosti provesti nijednu strategiju, pa tako ni razvoja poduzetništva, isključivo zbog vlastite gradske administracije i modela političkog upravljanja gradom u posljednjih 20 godina. Zagreb i dalje ima velikih prednosti i svojih jakih strana, ali one nipošto nisu produkt strateškog promišljanja današnje gradske administracije.