Problem smeća riješit ćemo stvaranjem partnerskog odnosa s građanima

Problem smeća riješit ćemo stvaranjem partnerskog odnosa s građanima

23.04.2021.

Otpad je ključna tema svih kandidata za gradonačelnika Zagreba - otpad je bio tema i kad je Bandić postao gradonačelnik. U međuvremenu je saniran Jakuševec, no to je bilo tek vatrogasno rješenje. Trajnog rješenja za zagrebački otpad nema.

Ključno ovdje nije "kamo s otpadom", niti kamo preseliti Jakuševec - on se mora zatvoriti u svakom slučaju. Ključno je riješiti problem recikliranja. Grad Zagreb na neslavnom je zadnjemu mjestu među prijestolnicama EU po postupanju s komunalnim otpadom, prema izvješću Europske komisije. I ne samo to: Grad ne ispunjava obveze preuzete pristupnim ugovorom s EU, zapisane i u Zakonu o otpadu, a to su minimalne stope recikliranja od 50 %  do 2020. godine, koja je već prošla!

Grad Zagreb uz dosadašnju politiku neće ostvariti ciljeve iz novog zakonodavnog paketa EU o kružnom gospodarstvu, a svakim danom sve se više riskira da, osim visokih troškova neučinkovitoga gospodarenja otpadom, na trošak građana padnu i penali zbog preniskih stopa recikliranja. Zato Domovinski pokret planira potpuno reorganizirati komunalni sustav. Centar za gospodarenje otpadom Zagreb, lociran u blizini Resnika, namijenjen je prvenstveno obradi neselektivno prikupljenog otpada, odnosno smeća. Takvo rješenje ne može se uskladiti s konceptom kružnoga gospodarenja otpadom, odnosno recikliranja, koji je, ne samo preuzeta obaveza, nego i nužnost sam po sebi.

Mjere koje bi se poduzele u prvih tri do šest mjeseci su, među ostalim, otkrivanje svih divljih odlagališta, te izrada plana individualizacije prikupljanja otpada. Usto, potrebno je pregledati sve postojeće ugovore s tvrtkama s kojima grad surađuje i po potrebi ih revidirati, s obzirom na to da se može pretpostaviti da je kod sklapanja tih ugovora bilo pogodovanja i koruptivnih radnji.

U idućem razdoblju, unutar jednog mandata, stvorit će se uvjeti za konačnu sanaciju i zatvaranje odlagališta u Jakuševcu. Ubuduće će se smeće koje se ne može reciklirati odlagati na lokaciji znatno udaljenijoj od stambenih objekata. U istom roku Domovinski pokret će uspostaviti novi sustav kružnog gospodarenja otpadom koji bi morao rezultirati dosizanjem minimalno 60% recikliranja otpada, što bi Zagreb pomaknulo sa začelja u gornju polovicu ljestvice europskih metropola.

Kako? Prvi korak je stvaranje partnerskog odnosa s građanima u tom poslu, jer bez toga ne može biti uspjeha: Potrebna je edukacija o recikliranju, ali i povezivanje u jedinstveni elektronički sustav za praćenje i naplatu, poticanje recikliranja stimulativnim mjerama i strogo kažnjavanje "divljeg" odlaganja. No, ključna će biti uspostava učinkovitog sustava odvojenog prikupljanja, koji mora biti individualiziran - svatko će plaćati svoje smeće, što je jedino i pravedno, jer nitko nije dužan plaćati tuđu neodgovornost. To je poseban problem u Zagrebu zbog brojnih stambenih zgrada s velikim brojem stanova, i svakako je poseban izazov organizirati uredan sustav prikupljanja u njima. Rješenja za to postoje.

U planu je izgradnja i opremanje minimalno tri reciklažna centra sa sortirnicama za odvojeno prikupljeni otpad, te minimalno tri kompostišta za odvojeno prikupljeni biorazgradivi otpad. Preko mreže partnera  zatvorio bi se krug recikliranja, i reciklirani otpad bi postao pokretač novih gospodarskih aktivnosti. Usto, uspostavit će se i  tehnološka jedinica za obradu posebnih kategorija otpada kao što su pelene i higijenski materijal.

Na to se nadovezuju centri za ponovnu uporabu otpada, a kalkulacije Domovinskog pokreta su da ih je u Zagrebu potrebno najmanje pet. Također, potaknulo bi se i otvaranje trgovina koje bi prodavale robu bez ambalaže. Preko informatizacije sustava bi se također katalogiziralo odbačene predmete i materijale koje bi se, umjesto slanja na reciklažu ili na odlagalište, moglo, ukoliko zadovoljavaju uvjete, podijeliti preko socijalne pomoći ili ih dalje prodati.

U konačnici, cilj je ispuniti obvezu koju smo preuzeli - a to je do 2030. godine postići stopu odvajanja i recikliranja otpada od 75 posto - i premašiti je. Cilj je da do te godine Zagreb više ne bude na začelju, već među nekolicinom vodećih metropola u EU po količini odvojenog otpada.

To podrazumijeva daljnji rad na individualizaciji odgovornosti građana, ali i posve funkcionalan središnji informacijski sustav te blisku suradnju s tvrtkama koje obavljaju reciklažu.

Sadašnji sustav gospodarenja otpadom u Zagrebu nije ni blizu onom kakav bi mogao i trebao biti, i kakav se mora uspostaviti u relativno kratkom razdoblju. Osim što se po rezultatu nalazi u crvenom, nedozvoljenom području prema stopi recikliranja, sadašnji sustav je za građane iznimno skup, a za okoliš iznimno štetan. Potrebno je uspostaviti odgovorniji odnos prema resursima.

 Navedenim se mjerama Zagreb, u suradnji s građanima, može i treba premjestiti iz te crvene zone u civilizirani svijet koji danas postiže visoke stope recikliranja i kružnoga gospodarstva. Štoviše, tako uspostavljen i razvijen sustav dobar dio svojih - neizbježnih - novih troškova mogao namiriti iz vrijednosti sekundarnih sirovina koje bi proizveo. Neuredan sustav prikupljanja, bez nadzora, bez individualizacije korisnika i odgovornosti, godinama stvara velike troškove i slab materijski rezultat. To treba odmah početi mijenjati.